Toplotna pumpa salamura-voda (geotermalna energija)

Toplotna pumpa salamura-voda crpi toplotu iz tla putem sondi ili kolektora. Efikasnija je od toplotne pumpe zrak-voda, ali je i zahtjevnija za ugradnju.

123
Toplina iz tla: tri varijante
  1. Dubinsko bušenje: sonde sežu okomito duboko u zemlju.
  2. Površinski kolektor: cijevi leže vodoravno tik ispod površine i zahtijevaju veliku površinu vrta.
  3. Podzemna voda: jedan bunar crpi vodu, drugi je vraća nazad.
Shematski prikaz, nije u mjerilu. Za bušenja i bunare često je potrebno odobrenje prema zakonu o vodama (wasserrechtliche Bewilligung).

Kod toplotne pumpe salamura-voda, tečnost otporna na smrzavanje, salamura (sole), cirkuliše kroz cijevi u tlu. Tamo preuzima toplotu i dovodi je do toplotne pumpe u kući. Toplota se dobija putem vertikalnog dubinskog bušenja s geotermalnom sondom, preko horizontalnog površinskog kolektora ili rovovskog kolektora.

Prednosti

  • Tlo ima relativno konstantnu temperaturu tokom cijele godine. Prema klimaaktivu, godišnji faktor grijanja je stoga veći nego kod izvora toplote iz zraka.
  • Ljeti je moguće blago hlađenje bez potrebe da sama toplotna pumpa počne s radom.
  • Nema bučne vanjske jedinice niti odmrzavanja.

Nedostaci

  • Prema klimaaktivu, instalacija je zahtjevnija nego kod toplotne pumpe zrak-voda.
  • Potreban ti je prostor za bušenje ili kolektor i eventualno dozvola.

Orijentacijske vrijednosti

Vodič klimaaktiv za toplotne pumpe zemlja-voda (geotermalna energija) preporučuje COP B0/W35 iznad 4,5. Sonde smiju biti dimenzionisane na najviše 50 W po dužnom metru, a kolektori na najviše 25 W po m². Dimenzionisanje se vrši na osnovu proračuna prema VDI 4640 Blatt 2 odnosno ÖWAV-Regelblatt 207 (2009).

Dozvola

Da li je potrebna vodopravna dozvola ili prijava zavisi od savezne pokrajine i lokacije. Više o tome pod Odobrenje. Poređenje sa zrakom možeš pronaći u Zrak ili geotermalna energija.

Svi pojmovi · Sve o toplinskim pumpama