Troškovi grijanja u zimu 2026: Gdje je tu toplotna pumpa?

Ulje, plin i pelet snažno poskupljuju pred zimu. Jesam li sa toplotnom pumpom na sigurnoj strani ili će me isto zadesiti sa strujom? Ovo pitanje trenutno često čujemo. Kratak odgovor: Toplotna pumpa trenutno dobro stoji. Koliko dobro, međutim, manje zavisi od cijene struje, a više od toga koliko je tvoj sistem precizno isplaniran i podešen.

Šta pokazuju trenutne brojke

Austrijska agencija za energiju (Österreichische Energieagentur) svakog mjeseca analizira cijene energije za domaćinstva, na osnovu podataka zavoda Statistik Austria. U indeksu cijena energije (Energiepreisindex) od 21. septembra 2026. za mjesec august dobija se jasna slika. U poređenju sa augustom 2025. godine, lož ulje je koštalo 48,1 % više, drveni pelet 32,0 % više, a zemni plin 7,9 % više. Struja za domaćinstva je, s druge strane, bila 10,7 % jeftinija nego godinu dana ranije. Od jula do augusta cijena struje ostala je nepromijenjena, dok je lož ulje u tom jednom mjesecu poskupjelo za 12,3 %.

Pozadina je poznata. Prema saopštenju Agencije za energiju od 28. augusta 2026. godine, evropska cijena plina se udvostručila od početka rata u Iranu. Austrija nabavlja više od 90 % plina i oko 95 % ulja iz uvoza i nema uticaja na te cijene.

Iskreno govoreći: Ovo nije znak za prestanak opasnosti kada je u pitanju cijena struje. S obzirom na veleprodajna tržišta, Agencija za energiju u narednim mjesecima očekuje veće oscilacije, a to se odnosi na struju isto kao i na plin i daljinsko grijanje. Ove cijene se uglavnom odvijaju preko dužih ugovora o isporuci i stoga reaguju kasnije. A aktuelno poređenje troškova grijanja sa stanjem iz 2026. godine, koje bi toplotnu pumpu u eurima godišnje stavilo uz ulje, plin i pelet, nismo pronašli kod javnih institucija. Zbog toga ovdje namjerno ne navodimo godišnje troškove.

Zašto toplotna pumpa manje zavisi od skokova cijena

Toplotna pumpa ništa ne sagorijeva. Najveći dio toplote uzima iz zraka, zemlje ili podzemnih voda, a struja samo pokreće kružni tok. Koliko to dobro uspijeva, pokazuje godišnji faktor učinka, ukratko JAZ (Jahresarbeitszahl): odnos između toplote koja se proizvede tokom cijele godine i struje koja je za to bila potrebna. Prema klimaaktiv, moderni uređaji dostižu JAZ između 3 i 5. Energieinstitut Vorarlberg u svom poređenju goriva računa sa JAZ od 3, dakle sa trostrukom količinom toplote iz svakog kilovat-sata struje.

Zbog toga se porast cijene struje odražava samo na jedan dio toplote, dok ostatak dolazi besplatno iz okoline. Franz Angerer, direktor Agencije za energiju, to ovako sažima: „Ko pređe na toplotnu pumpu ili električno vozilo, postaje nezavisniji od cijena koje se formiraju negdje drugdje“, navodi se u saopštenju iz augusta.

Kada postaje tijesno

JAZ nije fiksna karakteristika uređaja. On zavisi od toga koliko je topao izvor toplote i koliko topla mora biti voda za grijanje, dakle od temperature polaznog voda. Što je manja razlika između to dvoje, to manje struje sistem treba. Prema klimaaktiv, svaki stepen manje u polaznom vodu smanjuje godišnju potrošnju struje za 2 do 2,5 %. Obrnuto, nepotrebno visoko podešen polazni vod svake godine košta novca.

Tijesno postaje prije svega u tri slučaja:

• Visoka temperatura polaznog voda: Nesanirana kuća sa malim radijatorima u hladnim danima treba mnogo toplote pri visokoj temperaturi. Kao zlatno pravilo klimaaktiv navodi: Ako se u hladnom zimskom danu sve prostorije zagriju sa najviše 55 °C polaznog voda, toplotna pumpa odgovara i bez dodatnih mjera.
• Loše dimenzioniranje: Premalo odabran sistem zimi često uključuje električni grijač, dok preveliki sistem često taktira i brže se troši. Osnova mora biti proračun toplotnog opterećenja u skladu sa normama, a ne procjena po kvadratnim metrima.
• Zrak kao izvor pri hladnoći: Toplotne pumpe zrak-voda su povoljne za nabavku, ali trebaju više struje upravo onda kada je vani najhladnije. To je normalno i uračunato u dobrom planiranju.

OÖ Energiesparverband (Savez za uštedu energije Gornje Austrije) kao orijentacionu vrijednost navodi JAZ od najmanje 3,5 za toplotne pumpe zrak-voda i najmanje 4 za toplotne pumpe zemlja-voda i voda-voda. Ako je tvoj sistem znatno ispod toga, isplati se detaljnije pogledati.

Šta sada konkretno možeš učiniti

Već imaš toplotnu pumpu: Prije sezone grijanja očitaj količinu toplote i potrošnju struje iz prošle godine sa upravljačke jedinice ili brojila i podijeli te dvije vrijednosti. To je tvoj stvarni JAZ. Provjeri sa svojim instalaterom da li se kriva grijanja može sniziti i pitaj za hidrauličko balansiranje. Prema Savezu za uštedu energije, hidrauličko regulisanje smanjuje potrošnju energije za grijanje za 10 do 15 %. Više o tome u vodiču za temperaturu polaznog voda.

Provjeri svoju tarifu za struju: Agencija za energiju upravo sada savjetuje da se postojeći ugovori za struju i plin uporede sa aktuelnim ponudama. Nezavisno poređenje nudi kalkulator tarifa E-Control-a (Tarifkalkulator). Obrati pažnju na to da li za tvoju toplotnu pumpu postoji posebna tarifa i koliko dugo je cijena zagarantovana.

Planiraš prelazak: Prvo daj da se izračuna toplotno opterećenje, prvu orijentaciju ti daje kalkulator toplotnog opterećenja. Koje grijanje pri tvojim vrijednostima koliko košta, pokazuje poređenje troškova, a sa kalkulatorom za toplotne pumpe možeš procijeniti koliko će sistem kod tebe trošiti. Pri tome računaj sa cijenama struje koje također mogu rasti. Dobro isplanirana toplotna pumpa to može izdržati.

Ako želiš konkretne brojke za svoju kuću, preko našeg upita dobit ćeš ponude od do tri provjerena instalatera, besplatno i neobavezujuće.