Toplotna pumpa u stanu i u višestambenoj zgradi

Ko živi u porodičnoj kući, sam odlučuje o svom grijanju. U stanu je to drugačije: zgrada pripada mnogima, fasada, krov i podrum su zajednički dijelovi, a grijanje je često ili centralno za sve ili je ugrađeno kao plinski bojler u svakom pojedinačnom stanu. Ipak, i u višestambenoj zgradi postoje načini za prelazak na toplotnu pumpu. Prema udruženju klimaaktiv, u principu postoje odgovarajuća rješenja s toplotnim pumpama za sve vrste stambene gradnje.

Ovaj članak ti pruža pregled. On ne zamjenjuje pravni savjet: za konkretna pitanja o tvojoj zgradi obrati se upravi zgrade (Hausverwaltung), savjetovalištu za stanare ili vlasnike ili advokatu.

Šta kao vlasnik stana smiješ odlučiti sam

Zakon o vlasništvu stanova iz 2002. godine (Wohnungseigentumsgesetz 2002) u članu 16 reguliše šta smiješ mijenjati u svom stanu. Osnovno pravilo: imaš pravo na izmjene na svom stanu o sopstvenom trošku. Međutim, prema zakonu, izmjena ne smije oštetiti zgradu niti narušiti interese drugih vlasnika koji zaslužuju zaštitu, posebno ne vanjski izgled zgrade, i ne smije predstavljati opasnost za ljude ili stvari.

Ako se za izmjenu koriste zajednički dijelovi zgrade, na primjer fasada za vanjsku jedinicu ili tavan za instalacije, ona prema članu 16 mora dodatno ili odgovarati uobičajenoj praksi ili služiti važnom interesu vlasnika stana. Za određene uređaje zakon izričito navodi slučajeve u kojima se saglasnost ne smije uskratiti. To, između ostalog, uključuje električne, plinske i vodovodne instalacije, kao i sisteme grijanja, ali samo ako priključak na postojeći sistem u zgradi nije moguć ili nije razuman. Pod zakonskim uslovima, uskraćena saglasnost može se zamijeniti sudskom odlukom.

Šta to praktično znači:

• Vanjska jedinica na fasadi ili balkonu gotovo uvijek utiče na zajedničke dijelove i vanjski izgled zgrade. Razgovaraj na vrijeme s upravom zgrade i suvlasnicima.
• Buka je interes komšija. Glasan uređaj ispred prozora spavaće sobe drugog vlasnika može narušiti njegove interese koji zaslužuju zaštitu.
• Pojednostavljenu saglasnost prećutkivanjem član 16 predviđa samo za određene slučajeve, kao što su stanice za punjenje, fotonaponski sistemi na balkonu ili sjenila. Toplotne pumpe tamo nisu izričito navedene.

Tome se dodaju i građevinsko-pravni propisi tvoje savezne pokrajine i tvoje općine. Opšte informacije o tome možeš pronaći pod Odobrenje.

Centralno rješenje: jedna toplotna pumpa za cijelu zgradu

Često je smislenije zajednički prilagoditi zgradu, umjesto da svako traži rješenje za sebe. U tom slučaju centralni sistem zamjenjuje dosadašnje centralno grijanje ili pojedinačne plinske bojlere.

Grad Beč (Wien) svojom inicijativom „100+ Projekte Raus aus Gas“ (100+ projekata izlaska iz plina) pokazuje kako to izgleda u praksi. Fokus je na višespratnim stambenim zgradama koje se ne mogu priključiti na daljinsko grijanje. Primjeri se kreću od centralnih i decentralizovanih toplotnih pumpi zrak-voda, preko sondi za tlo, pa sve do korištenja podzemnih voda.

Primjer je zgrada iz 1966. godine u bečkoj ulici Miesbachgasse s 21 stanom, od kojih je svaki do sada imao vlastiti plinski bojler. Prema podacima Grada Beča (Stadt Wien), tamo je na tavanu instalirana centralna toplotna pumpa zrak-voda. Vodovi do stanova prolaze kroz dimnjake koji se više ne koriste, a priključak je moguć u roku od jednog dana za svaki stan. Na taj način se stanovi mogu postepeno prebacivati na novi sistem.

Pitanja za provjeru za skupštinu suvlasnika (Eigentümerversammlung):

1. Postoje li slobodni dimnjaci, okna ili vertikale kroz koje mogu proći novi vodovi?
2. Gdje može stajati centralno postrojenje: tavan, krov, podrum, unutrašnje dvorište?
3. Ima li u dvorištu ili vrtu mjesta za zemljane sonde?
4. Mogu li se stanovi priključivati postepeno, naprimjer kada se plinski bojler (Gastherme) ionako mora zamijeniti?
5. Ko preuzima planiranje i koordinaciju? Uprava zgrade (Hausverwaltung), projektantski biro?

Decentralizovano rješenje: jedna toplotna pumpa po stanu

Ako se ne postigne zajedničko rješenje, preostaje toplotna pumpa za stan. Tu su prepreke veće: za vanjsku jedinicu obično je potrebno mjesto na balkonu, terasi ili na fasadi. Time se dotiču gore navedena pitanja o saglasnosti i buci.

Pitanja za provjeru:

• Postoji li mjesto za vanjsku jedinicu koje nikome ne smeta i ne mijenja izgled zgrade?
• Kako se priprema topla voda i ima li u stanu mjesta za spremnik?
• Kako se uređaj ponaša noću? Pomoću našeg kalkulatora buke možeš grubo procijeniti kolika buka dopire do susjeda.

Daljinsko grijanje kao alternativa

Ako se tvoja kuća nalazi u području opskrbe mreže daljinskog ili lokalnog grijanja, trebao bi ozbiljno razmotriti ovu mogućnost. Prema programu klimaaktiv, takve mreže osiguravaju visoke temperature polaznog voda i velike količine energije, a nije potrebno ni skladište za gorivo. To posebno odgovara starijim višestambenim zgradama s radijatorima.

I logika subvencionisanja saveznog nivoa polazi odavde: Kod programa Kesseltausch se prema informativnom listu u prvom redu subvencioniše priključak na klimatski prihvatljivo ili visokoefikasno lokalno ili daljinsko grijanje. Toplotna pumpa se tamo subvencioniše ako taj priključak tehnički nije moguć ili ekonomski nije opravdan. Novo izdanje 2026. (subvencionisano od 7. oktobra, registracija od 2. novembra) važi međutim samo za jednoporodične i dvoporodične kuće i kuće u nizu, ne i za stanove u višestambenoj zgradi. Posebna akcija saveznog nivoa za zgrade s tri ili više stambenih jedinica je završena i nije ponovo pokrenuta 2026. Trenutne uslove pronaći ćeš u Förderübersichtu i u Förder-Manageru.

Tvoj sljedeći korak

U višestambenoj zgradi put obično počinje od uprave zgrade (Hausverwaltung) i skupštine suvlasnika (Eigentümerversammlung). Ako želite znati šta je tehnički moguće, putem našeg upita možete zatražiti ponude od najviše tri provjerena instalatera. Pri tome navedi koliko stanova zgrada ima i kako se danas grije.